Češljugar

U trenu nasilja i kaosa, u muzeju koji je trebao biti utočište ljepote, život trinaestogodišnjeg Thea Deckera nepovratno se mijenja. Preživjevši eksploziju u kojoj je poginula njegova majka, Theo iz ruševina iznosi predmet koji će ga zauvijek podsjećati na nju – sliku "Češljugar" flamanskog slikara Carela Fabritiusa.Ostaje sam, izgubljen i bez utočišta. Na neko ga vrijeme prima bogata obitelj njegova školskog prijatelja, ali ni luksuz Avenije Park ne može ispuniti prazninu koja ga izjeda. Theo se drži za sliku, za to malo platno na kojem je naslikana ptica prikovana za svoju prečku – sliku kao talisman, simbol zatočenosti, prkosa i sjećanja na majku.Kako godine prolaze "Češljugar" postaje njegova tajna opsesija i teret. Umjetnina koja je trebala donijeti utjehu uvlači ga u svijet krivotvorina, trgovine umjetninama i ovisnosti, u labirint gdje se granice između ljepote i zla, istine i laži postupno brišu. Između njujorške raskoši i pustinja Las Vegasa, između antikvarijata Greenwich Villagea i amsterdamskih kanala, Theo pokušava pronaći smisao i iskupljenje – i možda shvatiti da se ljepota ne nalazi samo u umjetnosti, nego i u samom činu preživljavanja.Roman "Češljugar" Donne Tartt monumentalno je djelo o gubitku, opsesiji i potrazi za identitetom. Autorica majstorski spaja napetost i introspekciju, svijet umjetnosti i kriminalnog podzemlja, djetinju nježnost i mračne ponore odraslosti. Epske širine, bogate atmosfere i besprijekornog stila, "Češljugar" je roman koji se čita u jednom dahu i ostaje s čitateljem dugo nakon posljednje stranice – dobitnik Pulitzerove nagrade za književnost i jedno od najvažnijih proznih ostvarenja suvremene američke književnosti.Donna Tartt proslavljena je američka spisateljica čiji su romani prevedeni na četrdeset jezika. "Tajna povijest" njezin je prvijenac, objavljen 1992. godine. Sljedeći roman, "Mali prijatelj", priskrbio joj je književnu nagradu WH Smith, kao i nominaciju za nagradu Orange 2003 godine. Posljednji roman "Češljugar" osvojio je Pulitzerovu nagradu i medalju Andrew Carnegie za fikciju.